PROBLEMA BEE MO’OS

20-10-2011 14:50

Julião Pereira

Laboratório de Métodos de Extração e Separação (LAMES)

 

Ukun-an tinan sanulu resin ona maibe problema barak mak ita nia populasaun kontinua enfrenta hanesan: dependensia enerjetiku, dezempregu, nível eskolar, ahi mate loron kalan no hamlaha. Husi problema hirak ne’e, bee mo’os mos sai dezafiu boot ida nebe populasaun hasoru.

Se ita akompaña notisia rai laran, populasaun iha sidade no rural halerik dala barak halerik tamba falta bee mo’os. Informasaun nebe fosai iha situ STL iha loron Tersa, 04 Outubru 2011 - 17:04:06 OTL, populasaun husi sub-distrito Quelicai – Distrito Baucau halerik tamba susar atu hetan bee mo’os ho razaun kanu nebe disponibiliza husi governu ho kondisaun ladiak (feruzem), tan ne’e tenki lao dook hodi kuru bee. Iha fali edisaun Jornal Nacional Diário, Loron Kinta, 06 outubru 2011 PN Kestiona “comunidade Camea no Venilale Laiha Bee Mo’os”. Informasaun hirak ne’e hatudu mai ita katak kuran bee mo’os akontese kuaze iha teritoriu Timor laran tomak no ida ne’e sai problema ida nebe grave tebes no governu tenki buka meius ida hodi rejolve.

Iha informasaun hanesan nebe fosai iha situ STL, komunidade haktuir katak bee nebe fornese mos dala barak laiha kualidade. Klaru tamba laiha tratamentu ida nebe adekuada molok atu fornese ba populasaun, ho fatu ida mos komu governu sei uja kanu nebe baze husi metal, bele piora liutan kualidade bee mo’os molok populasaun konsome.

Koalia konaba kualidade no tratamentu ba bee mo’os depende mos ba fatin ka rejiaun bee matan nian. Rejiaun balun iha Timor Leste hanesan parte Baucau Vila, bee nebe populasaun Baucau konsome to’o ohin loron riku tebes ho kalkariu ka bele dehan katak konsentrasaun kalsiu ba bee iha rejiaun ne’e hakat liu limite nebe bele provoka moras rins ita ema nian. Tan ne’e, komu ita nia governu laprepara sistema tratamentu ba situasaun nebe refere, populasaun tenki buka meus ida hodi nono molok hemu ka konsome. Sistema tradisional nebe populasaun uja, sistema ida nebe pratiku tebes nebe alemde presipita kalsiu, hamate mos bakteria no libera materia organika iha bee nebe refere.

Ezijensia ba governu, hadia sistema tratamentu tamba ho sistema tradisional nebe populasaun uja to’o ohin loron labele rejolve problema hotu. Fatu hanesan fatin balun iha kapital Dili, iha ne’e hau bele sita Comoro-Fatuhada. Iha fatin ne’e, dala barak bee nebe populasaun konsome, ho nia aparensia bele dehan katak bee ho konsentrasaun materia organika aas tebes no metais balun mak hanesan Ferro (Fe). Ho situasaun ida ne’e, laadianta uja sistema tradisional tamba ho nono bee ita lakonsege hafahe substansia hirak ne’e husi bee – tan ne’e governu tenki disponibiliza sistema tratamentu ida nebe simples atu bele hatan dezafiu nebe populasaun enfrenta.

Iha rezumu ida ne’e hakerek nain fo hanoin ba maluk sira nebe serbisu iha departamento de água e saneamento atu kapasita maluk funsionariu liu husi estudu ka visita ruma ba nasaun seluk atu bele adota sistema fornesimentu no tratamentu ba bee mo’os nebe adekuada no efetivu.

Voltar

Procurar no site

proprietariu kimika