Karvaun Ativu Husi Borra Kafe (KAFE TÉN)

24-07-2010 23:34

Karvaun Ativu Husi Borra Kafe (KAFE TÉN)
 


Koñesementu Jeral
Aplikasaun no deskoberta ba karvaun ativu hahu kedas iha sivilizasaun Ejiptu nian. Iha sekulu XIII, ema Hindus sira komesa uja karvaun ativu hodi tais bee (H2O) foer (kontaminadu). Iha tempu nebe hanesan, deskobre mos parte importante husi karvaun ativu hodi aplika iha atividade sira seluk ita ema nian mak hanesan nia kapasidade hodi adsorve gás no molekula kimika iha solusaun likida. Ohin loron, ema uja karvaun ativu iha atividade oin-oin mak hanesan; iha industria farmaseutika, industria kimika, tratamentu ba bee (H2O), purifikasaun gás, rekupera reajente kimika, industria ha-han nian, no seluk tan.
Ita defini karvaun ativu hanesan material porozu ida nebe ho nia area superfisial kapas hodi adsorve substansia sira. Karvaun ativu klasifika ba parte tolu (3), hare husi diametru porus mak hanesan tuir mai ne´e;
Mikroporus ho nia diametru <2>50 nm,
Mezoporus ho diametru 2-50 nm no
Makroporus ho nia diametru >50 nm
Ho klasifikasaun ida ne´e katak kuandu diametru husi karvaun ativu aumenta mak nia kapasidade atu adsorve mos maka´as liu tan. Atu produs karvaun ativu ho porus nebe diak, depende tratamentu fiziku no kimiku no mos materia-prima nebe ita uja hodi produs. Materia-prima hirak nebe oras ne´e sai hanesan fonte ba produsaun karvaun ativu mak hanesan;
- Nú kakuk
- Balada ruin
- Hare kulit
- Masin-midar
- Ai
- Kafe út
- Rezidu mina-rai (Petroleo)
Tuir mai ne´e exmplu ida, oinsa produs karvaun ativu husi borra kafe. Borra kafe (Kafe tén) ida ne´e dala barak ita la aproveita no soe tiha deit wainhira hemu tiha kafe, tan ne´e ho dika tuir mai ne´e karik iha vantajem ba ita hodi bele aproveita fila fali kafe tén ne´e.

Produsaun Karvaun Ativu Husi Borra Kafe
Iha ne´e dika produsaun karvaun aitvu nian husi borra kafe nebe utiliza metodolojia foun no simples. Iha produsaun karvaun ativu ne´e, liu husi tratamentu fiziku no kimiku nebe halao iha Laboratório de Métodos de Extração e Separação (LAMES) – Universidade Federal de Goiás (UFG).

 

 
Material, Reajente no Vidraria

 

Reajente
Reajente hirak nebe uja durante tratamentu kimiku ba amostra borra kafe mak hanesan tuir mai ne´e;
- Metanol
- Asidu nitriku (HNO3)
- Bee destila
Material (Ekipamentu)
Material hirak nebe uja iha prosesu produsaun karvaun ativu mak hanesan tuir mai ne´e;
- Mufla
- Estufa
- Desekador
- Kadium
- Papel filtru
Vidraria
Vidraria nebe utiliza durante prosesu tratamentu ida ne´e mak hanesan tuir mai ne´e;
- Kopu kimika
- Erlenmeyer
- Espatula
- Funil

Pre-tratamentu borra kafe
Iha parte ida ne´e, borra kafe nebe iha kuador e filtru habai iha loron manas e hamanas iha estufa hodi hamaran no hasai tiha molekula H2O molok kontinua halo tratamentu fiziku no kimiku.
Tratamentu Fiziku no Kimiku ba borra kafe
  1. Ense borra kafe (nebe maran ona) iha kopu kimika no tau tan rejente kimika HNO3 konsentrada hodi nune´e bele hoban borra kafe. Hein to´o HNO3 habokon tomak borra kafe no husik prosesu ne´e lao durante oras 1 (ida) nia laran. Wainhira atu uja reajente ida ne´e, komu nia ne´e asidu forte tan ne´e tenki uja kapela hodi nune´e evita asidente. Objetivu hoban iha asidu ida ne´e, atu bele hamate no deskontamina materia organika iha borra kafe ne´e rasik.
  2. Liu tiha oras 1 tenki hasai no fase ho bee (H2O) destila e bee bidestila (ultrapura) barak hodi hasai asidu husi amostra (borra kafe). Atu hatene amostra ne´e moos ona husi asidu; koko pH husi bee fase ne´e no kompara ho pH husi bee molok hodi fase amostra.
  3. Hafoin fase tiha ho bee, hatama amostra iha estufa ho temperatura 110 0C iha oras ida nia laran hodi bele hamaran no hasai molekula bee iha amostra ida ne´e.
  4. Hasai amostra husi estufa no lori ba kapela hodi hoban iha metanol durante oras 4 (hat) nia laran no fase fali ho bee destila hodi hasai metanol husi amostra. Hoban iha metanol atu bele loke porus husi amostra ne´e rasik. Tuir mai, tau fali amostra iha estufa hodi hamaran.
  5. Hasai amostra husi estufa no tau iha mufla laran ho temperatura 300 0C, iha oras 1 (ida) nia laran. Hasai amostra iha mufla nebe sai ona karvaun ativu hodi tau iha desekador nia laran hodi nune´e husik amostra ne´e sai malirin iha temperatura nebe kontroladu.

Liu husi prosesu tratamentu iha ne´e, ita bele aproveita fali borra kafe (kafe tén) hodi produs karvaun ativu nebe bele utiliza ba atividade barak ita ema nian. Atu hatene klasifikasaun ba porus husi karvaun ativu ida ne´e, tenki halo ezame liu husi deteksaun mikroskopia varredura.

Voltar

Procurar no site

proprietariu kimika